preskoči na sadržaj

Upravna škola Zagreb

Vijesti

Pokrenut projekt "Pod vurom"

Autor: Andrea Wawrzynek, 15. 11. 2019.

U sklopu projekta „Kultura turizma“ u  kojem sudjeluju učenici 2.f i 3.a razreda u petak 15.studenoga 2019. godine posjetili smo poznatu obitelj Lebarović koja se već dugi niz godina bavi urarstvom.

U 8:45 našli smo se na Kvaternikovom trgu upravo kraj sata kojeg su izradili Lebarovići te smo svi zajedno krenuli u urarsku radionicu. U radionici su nas dočekali otac Zlatko i sin Dalibor koji su već šesti nasljednici ovog obrta. Zanimalo nas je sve o njihovom poslu i njihovim satovima pa smo im odlučili postaviti par pitanja na koja su oni vrlo rado dali odgovore. Koji je sat po njihovom mišljenju „najružniji“ i koliko njihovih satova imamo u Gradu Zagrebu te još puno zanimljivih informacija možete pročitati u |više|.

Kako je nastala radionica Lebarović?

Radionicu Lebarović osnovao je Daliborov djed Simeon 1947.godine koji je osim urara ujedno bio zlatar, optičar i graver.  Zlatarstvom su se prestali baviti 1960-ih nakon smrti djeda Simeona.

Kad ste započeli s održavanjem i proizvodnjom satova i nalaze li se vaši satovi u drugim gradovima Hrvatske?

„Započeli smo 1953. godine,  a prvi sat je tata napravio 1979. godine na Kvatriću, jer se stari sat raspao, a kako smo bili tada u Jugoslaviji, sat se nije mogao uvesti te smo onda jednostavno napravili novi sat.“

Proizvodite li satove i za druge gradove Hrvatske i inozemstvo?

„Ne trudimo se previše što se tiče inozemstva, ali ih gužvamo nešto po Bosni i Hercegovini. Izbjegavamo to, jer je naša papirologija vrlo komplicirana za natječaj, a niti njihova nije ništa puno bolja. Zato ima puno problema s satovima za inozemstvo tako da što se tiče tog segmenta to zaobilazimo i ne trudimo se previše.“

Satove obitelji Lebarović možemo pronaći i u drugim gradovima diljem Hrvatske npr. Zadar, Varaždin…

Izrađujete li konstrukciju satova sami?

Dalibor nam je objasnio kako cijelu konstrukciju sata izrađuju sami dok dio unutarnjeg mehanizma izrade sami, a dio mehanizma kupuju.  O tome hoće li mehanizam izraditi ili kupiti ovisi o kakvim satovima se radi. Za javne satove mehanizme kupuju, a zatim ih dodatno dorađuju „Naše su kazaljke fizički malo preteške, pa se nakon par godina rada počnu stvarati problemi, zato ih moramo dorađivati“ rekao nam je gospodin Dalibor.

Jesu li svi javni satovi istih dimenzija i dizajna?

„Nisu. Obično su svi koji su stavljeni 70-tih godina 100x100x100 centimetara.  Oni koji su stavljeni poslije 70-tih su dimenzija 110x110x110. Na primjer, na Trgu bana Josipa Jelačića sat iznosi dimenzije 140x140, dok je visina stupa na Trgu 7 metara. Sve ovisi gdje se sat nalazi odnosno na kakvom prostoru. Ako je prostor veći onda je i sat malo viši. Dok je na manjim prostorima donji rub sata negdje otprilike  na 4 metra visine“.  

Dizajn nije kod svakog sata isti. Boja sata ovisi o prostoru gdje se nalazi npr. ako je trg crvene boje i sat će biti crvene boje.  Doznali smo da sat na Trgu bana Josipa Jelačića nije oduvijek bijele boje. Nekada je on bio crvene boje, no kada se prostor oko njega promijenio 1887. i sat je poprimio novo ruho tj. postao je bijele boje.

Koliko traje izrada jednog javnog sata i koliko ljudi sudjeluje u izgradnji?

„Ovisi. Oko dva ili tri mjeseca. Ovisi o gužvi, koje stvari imamo gotovo i ostalog. U izgradnji sudjeluje oko 10 ljudi najmanje.“

Kada je Zagreb dobio prvi javni sat i koliki je danas broj javnih satova u Zagrebu?

Na ova pitanje nismo uspjeli dobiti odgovor jer ni sami Lebarovići ne znaju odgovor na ova pitanja. „Možda se taj podatak nalazi u nekim od članaka u starim novinama, ali ga ja još nisam našao“ rekao nam je Dalibor te objasnio kako su se na glavnom trgu nalazila dva javna sata i to jedan na uglu sa Praškom ulicom, a jedan na glavnom trgu. Također je objasnio kako je nekada satova bilo i u Draškovićevoj ulici, na Britanskom trgu, Zrinjevcu i još mnogo lokacija sve do 1945. poslije rata kada su ostali samo neki satovi.  A danas se, kako kažu, u Zagrebu nalazi oko 60 do 70 satova,  ne znaju točan broj.

Kakve još satove proizvodite?

„Proizvodimo još toranjske i crkvene satove ili neke satove za određene objekte kada žele neki svoj sat onda im mi napravimo, u principu toranjske, crkvene i satove po željama ako izuzmemo ove javne.“

 Nedavno se pomicalo vrijeme na satovima, koliko vam je vremena potrebno da promijenite vrijeme na svim Zagrebačkim satovima?

„Dobro je što se sada u novije vrijeme, većina satova pomiče automatski, ali mi moramo obići sve gradske satove u krug zbog toga što se može desiti da na nekom satu nije dobro namješten datum pa se vrijeme ne pomiče. Vrijeme mijenjamo fizički, a zanimljivo je da ako odete gore do sata na primjer na Trgu bana Josipa Jelačića, može vas bez problema stati 6 do 7 u sat, ovako kad ga gledate s tla nemate predodžbu, ali u sat bez problema stane više osoba, a sat teži oko 500 kila odnosno pola tone.„  Objasnio nam je i kako će nastati problem ako u radio satelit udari grom jer on automatski mijenja datum što znači da se neće promijeniti datum na satovima, a neće se promijeniti ni vrijeme kod pomicanja sata.

Koji su i kako najčešće nastaju kvarovi na javnim satovima?

„Svaki javni sat spojen je  s javnom rasvjetom, odnosno preko noći se puni, a preko dana radi na akumulator. Pa se zna dogoditi da nestane javne rasvjete pa sat prestane raditi, zatim jedan od češćih problema je onaj kad mravi žele ući u sat odnosno u njegovu mehaniku jer unutra je toplo i tamo rade mravinjake. Isto tako zna se dogoditi da netko razbije sat po noći što je isto čest slučaj. Ali isto tako mehanizmi u satu su isto čest slučaj problema sa satom, jer svaki javni sat ima 4 mehanizma i to je pola milijuna ciklusa, tako da sat za 10 godina odradi čak 5 milijuna ciklusa što je za bilo kakvu elektroniku i mehaniku bez podmazivanja jako puno, i zato je u biti to jako čest slučaj kvara.“

 Jeste li dobili nekakve nagrade za svoj rad?

Lebarovići su nam ispričali kako im nagrade nisu bitne te ponekad ni ne pogledaju što sve dobiju. Jer, kako kažu, rijetko ih se netko sjeti osim novinara. „Jednu nagradu smo dobili od Grada Zagreba, tamo sam bio pozvan baš na dodjelu nagrade.“-prisjetio se Dalibor.

Koji je Vama osobno najljepši sat?

„Najljepši mi je na pravnom fakultetu na 1. katu kada se popne stubama. On mi je nekako najljepši, ali smo ga i daleko najduže radili, oko godinu dana stalnog rada ali isplatilo se.  Taj sat zvoni svakih 15 minuta, što je pravi mehanički sat iz 1901. godine.“

Također je s nama podijelio i svoje mišljenje kako mu je sat na glavnom trgu zbog svoje konstrukcije „najružniji“ sat.

 Vaš obrt se već godinama prenosi s koljena na koljeno, imate li i Vi već svog nasljednika?

„Jedna ima 12 godina, a drugi ima 3 godine, pa oni kako hoće .“

 I za kraj, jeste li doživjeli neke smiješne događaje tijekom održavanja javnih satova?

Dalibor nam je ispričao kako im je uvijek zanimljivo kada moraju ići popravljati sat po kiši jer budu mokri, a po ljeti je u satovima oko 60 do 70 stupnjeva pa satove moraju otvoriti da se prozrače.

 

Nakon ugodnog druženja sa Lebarovićima uputili smo se na vidikovac 360° s kojeg smo mogli uživati u prekrasnom pogledu na cijeli Grad Zagreb. Nakon kratkog druženja na vidikovcu završili smo našu malu pustolovinu „Pod vurom“. 

https://www.youtube.com/watch?v=Xhc7LA5zBvA&feature=youtu.be

 

Ivan Antolović i Nikolina Pavlović, 3.a




Projekt

Upravna škola Zagreb je nositelj 
EU projekta

od 2017. do 2019.
(u trajanju od 24 mj)
u ukupnom iznosu od 807.967,46 HRK
u potpunosti financiranim iz
Europskog socijalnog fonda.

Pročitajte novi broj Tipke 2019.

 

Kanzleideutsch

Knjige za ljeto
Dan obrnutih uloga 2017
Wi-Fi mreža u Školi

 

Kalendar
« Siječanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Oglasna ploča
Korisni linkovi
Arhiva dokumenata
 

     Najskockaniji web 2012


     

     

Brojač posjeta
Ispis statistike od 20. 8. 2015.

Ukupno: 673288
Ovaj mjesec: 3519
Ovaj tjedan: 1817
Danas: 10
CMS za škole logo
Upravna škola Zagreb / Prilaz baruna Filipovića 30, HR-10000 Zagreb / ss-upravnaskolazagreb-zg.skole.hr / ured@ss-upravnaskolazagreb-zg.skole.hr
preskoči na navigaciju